Pozdravljeni na straneh programov iz prejšnje Jugoslavije za 8 in 16 bitne mlinčke.



        Commodore AMIGA


News
ZX Spectrum
Commodore 64
Amiga
Amstrad CPC
Commodore +4
Atari ST
Galaksija
Orao
Orao
ReCracks
Misc
Misc
Forum
  
News
 
Magic Video Titler
Predrag Bećirić


       Jezik: Angleški
    Povzetek: TV Titlovanje.
     Skupina: Najbolj Iskano 
MagicVideoTitler

Opisi:
Svet Kompjutera, #6, Junij 1990, YU Softver, Srđan Radivojša

Titl levo, titl desno

  Radi se  o programu MVT (Magic Video Titler)  čiji je  autor Predrag Bećirić,
mladi  i perspektivni beogradski momak  koji se igra sa kompjuterima  i ponekad
napravi nešto korisno i za sebe i za druge.
  Dugo je trebalo da se  pojavi pravi program  za titlovanje. Za četiri  godine
postojanja Amige, nikome nije palo na pamet da napravi ovakav program koji   je
doduše strogo   specijalizovan  ali  neophodan svima  koji se  bave titlovanjem
filmova. Ne obezvređujući  rad autora, smatramo  da izrada ovakvog  softvera ne
predstavlja veliki problem, ali  - trebalo se setiti. Autor se dosetio i  nekih
neočekivanih dopuna tako  da program  zaista zavređuje da se detaljnije opiše.

Za 2000 titlova

  Ovaj program služi da se prevedeni  tekst nekog  filma u  tačno odgovarajućim
trenucima pojavi i tako nam omogući da pratimo radnju. Tu nema neke  filozofije
- slova treba da  budu čitljiva, sa ili bez crne podloge, i da na ekranu ostanu
dovoljno dugo dok ih  ne pročitamo. Disketa na  kojoj se nalazi program  sadrži
sve potrebne delove "workbench"-a  za  samostalni rad kao i već napravljene ali
prazne direktorijume za tekstove i slike.
  Program može  da radi i na  standardnoj Amigi 500  bez memorijskih proširenja 
ali  pravi  rad nastaje  tek   ako imate  Amigu  proširenu  na  1Mb.  U takvoj,
proširenoj Amigi moguće je uneti najviše 2000 titlova što je, recimo,  dovoljno
za film  od 4 sata.
  Program  je  koncipiran  u  standardnom  Amiginom   maniru,  sa  prozorima  i
menijima,   tako  da  ne  bi trebalo  da  bude  većih  problema u   korišćenju.
Trenutno    postoje dve  vrste slova,   ćirilična i  latinična helvetika,  čiji
kvalitet,  uz   neke manje   izmene,  možemo  da  prihvatimo.  Tekst  koji   se
pojavljuje ne mora biti beo već  može biti i žut, svetio plav,  zelen, purpuran
ili svetio žut. Ukoliko ne želimo  klasičnu  crnu  podlogu  za tekst, onda   će
slova dobiti malu  crnu senku kako bi bila čitljivija na raznim slikama koje se
pojavljuju ispod njih.
  Tekst se ne mora pojavljivati odjednom,  kao  što  smo navikli, već je  autor
predvideo više efekata,  odnosno načina  pojavljivanja.  Te slova dođu  sleva a
odu udesno, te dođu zdesna a  odu ulevo, odozgo, odozdo, iz sredine  kao zavese
na  bini,   itd. Ukupno  postoji  10 različitih  pojavljivanja  slova.  Što  je
najinteresantnije,   svaki pojedinačni   titl može  da  se  pojavi na  različit
način, što definišemo posebnim komandama.
  U programu,  naravno, postoji i editor  teksta  koji  nam  služi   da unesemo
tekst koji želimo da nam se pojavljuje.  Kad izaberemo  tu opciju, na ekranu se
pojavljuju tri  grupe po  dva pravougaona  okvira koje  predstavljaju mesta gde
treba da dođe tekst. To je vrlo zgodno jer odmah možemo da vidimo kako će tekst
izgledati kada se bude pojavio na ekranu u toku titlovanja. Tekst se unosi samo
u srednji deo ekrana a gornji i  donji služe samo za kontrolu onoga što  je već
uneto. Pored središnjeg  titla nalazi se  i redni  broj  koji nam ukazuje  koji
titl unosimo. Kad  smo završili sa  unošenjem, tekst možemo  snimiti na disketu
odgovarajućim komandama.

Ručno, poluautomatski, automatski

  Samo titlovanje može se vršiti na tri načina.Prvi i osnovni je najprostiji. U
memoriji  računara  imamo  već  pripremljen  tekst  koji  smo  uneli  editorom.
Startujemo  opciju  "Manual"  i jednostavnim  pritiskanjem  tastera  "Enter" na
numeričkoj tastaturi titlovi će se pojavljivati i nestajati kad god mi stisnemo
taj  taster.  Drugi način  je poluautomatski.  Naime, već  smo rekli da titlovi
mogu da menjaju boju i način pojavljivanja. Računar može da memoriše sve to  za
svaki pojedinačni titl pa se takva  datoteka, za  razliku od obične tekstualne,
zove "script" datoteka.  Pored teksta ona  sadrži i komande  koje određuju kako
taj tekst treba  da se pojavi   na ekranu.  Postupak  titlovanja je isti  kao u
prvom načinu.
  Treći  način je  malo složeniji  i predstavlja  pravo osveženje:  memorisanje
vremena pojavljivanja i načina   ispisivanja teksta. Računar pamti  vremena kad
su se pojedini titlovi pojavili tako da kasnije, kad titlujemo  isti film drugi
put,  ne moramo  sedeti pored  kompjutera  već  ga jednostavno  pustimo  da sam
obavlja  posao koji smo već jednom uradili.

Transparentne i druge boje

  U poslednje vreme sigurno ste primetili da svaki televizijski studio u jednom
od  delova   ekrana postavlja  sličicu koja  postavlja njegov  zaštitni znak. U
ovom  programu moguće je držati u memoriji do tri takve "markice" i  definisati
njihovo pojavljivanje,  baš kao što definišemo pojavljivanje titlova.
  Za stručne  ljude  treba   napomenuti    da   kod   korišćenja    "genlock"-a
(neophodan je kod titlovanja) obrate pažnju na to da je transparentana boja ona
koja je prva uspektru Amiginih boja, bez obzira koja ona bila.
  Sve u svemu, dobili smo, najzad,  nešto što služi isključivo za titlovanje  i
ne može se koristiti u druge svrhe.